Sremski Karlovci pripadaju geografskoj regiji Srem, čiji naziv stoji i u imenu naselja. Sremski Karlovci se nalaze na desnoj obali reke Dunav, 12 km od Novog Sada na starom Beogradskom putu. Prema popisu od 2011. bilo je 8.750 stanovnika.
Najznačajniji istorijski periodi Sremskih Karlovaca
Slovensko ime, Karlovci, pominje se prvi put 1532. godine. U vreme otomanske vlasti mesto je bilo naseljeno Srbima i malim brojem Turaka. 1545. godine, Karlovci su imali 547 hrišćanskih stanovnika (Srba). U gradu su postojale tri pravoslavne crkve i jedan manastir. Karlovci su pod Turskom vlašću bili 170 godina tj. do 1688. godine i nakon njihovog povlačenja prema Beogradu spaljeno je i uništeno celo mesto. 1699. godine je potpisan čuveni Karlovački mir, koji je označio kraj neprijateljstva između Osmanlijskog carstva i Svete lige.
Najznačajniji period u istoriji grada započeo je kada je stupio na položaj mitropolit Pavle Nenadović 1749. godine. Oživeo je zapuštene škole, osnovao štampariju, podigao sabornu crkvu posvećenu Sv. Nikolaju, obnavljao je fruškogorske manastire, proširio i ukrasio dvor i obližnju baštu, poklonio mnogo knjiga za tadašnje škole. Nakon njegove smrti (1768.) malo se šta održalo do dolaska mitropolita Stefana Stratimirovića.
Zahvaljujući mitropolitu Stefanu Stratimiroviću Karlovci su obnovljeni, uložio je mnogo truda i napora kako bi se Karlovcima vratio pređašnji sjaj. U Karlovcima su tada živeli najbogatiji Srbi, koji su sabirali ogroman kapital i koji se na najkvalitetniji način kanalisao i upotrebljavao za korist naroda. Rezultat njegovog truda su neki od projekata: osnivanje Karlovačke gimnazije, Bogoslovije, internat Blagodjejanije, Crtačka škola, osnovana je Prva apoteka, završena je zgrada Magistrata. Mitropolit Stefan Stratimirović umro je 1836.
U periodu od 1929-1941, Karlovci su se nalazili u Dunavskoj banovini, provinciji Kraljevine Jugoslavije. Za vreme Drugog svetskog rata Karlovce su okupirale trupe sila Osovine i priključili grad marionetskoj državi NDH. Tada su Sremski Karlovci nosili ime Hrvatski Karlovci. Posle rata, mesto je postalo deo AP Vojvodina, pokrajine u Srbiji, unutar FHR Jugoslavije.
Karlovci su oslobođeni 23.10.1944. godine kada je jedna četa Drugog bataljona Sedme vojvođanske brigade svečano umarširala u grad. U centru grada danas se nalazi spomenik palim borcima.
Danas su Karlovci zahvaljujući svojoj slavnoj istoriji ostali važan kulturni i duhovni centar srpskog naroda. Od 1980-1989. godine Sremski Karlovci su bili jedna od sedam opština grada Novog Sada. Danas su samostalna opština.
ZNAMENITOSTI
Patrijaršijski dvor
Najmonumentalnija građevina XIX veka u Vojvodini. Predstavlja kombinaciju baroknog i pseudorenesansnog stila. U dvoru je smeštena Riznica – muzej Srpske pravoslavne crkve. Danas je Patrijaršijski dvor sedište episkopa sremskog i ima status letnje rezidencije srpskog patrijarha.
Saborna crkva
Crkva je posvećena Sv. Nikoli, podignuta je 1762. godine. Ovaj hram jedan je od najlepših primera arhitektura XVIII veka u Vojvodini. Ikonostas se smatra remek delom srpskog baroknog slikarstva. U oltarskom delu smešten je sveti ćivot sa delom moštiju Sv. Arsenija Sremca, drugog srpskog arhiepiskopa. Crkva je današnji izgled dobila nakon rekonstrukcije 1909./1910.
Karlovačka gimnazija
Ova najstarija srpska gimnazija je osnovana 1791. godine. Zgrada koju danas vidimo podignuta je 1891. godine, kao zadužbina srpskog patrijarha Germana Anđelića i njegovog brata Stevana. U gimnaziji se nalazi najstarija školska biblioteka. Danas gimnazija predstavlja filološku gimnaziju u kojoj se izučavaju savremeni i klasični jezici.
Karlovačka bogoslovija
Prvu srpsku pravoslavnu Bogosloviju je osnovao mitropolit Stefan Stratimirović 1794. godine. Današnja zgrada u kojoj je smeštena Bogoslovija Sv. Arsenije podigao je patrijarh Georgije Branković za potrebe Crkvenih narodnih fondova 1900. godine. U istom zdanju je smešten i Arhiv SANU, ogranak Srpske akademije nauka i umetnosti.
Bogoslovski seminar
Internat za đake Karlovačke Bogoslovije podignut 1903. godine od strane patrijarha Georgija Brankovića. On je shvatio značaj internata za budućnost Bogoslovije i njenih đaka pa je odlučio da o svom trošku izgradi seminar.
Kapela mira
Podignuta je 1817. godine na mestu gde je potpisan čuveni Karlovački mir (1699)
Rimokatolička crkva
Crkva posvećena Svetom trojstvu podignuta je 1768. godine u baroknom stilu. Portal crkve jedan je od najlepših primera baroka na ovim prostorima. Ova crkva je izgrađena na mestu gde se nekada nalazila benediktinska bazilika. Hram je obnovljen i više puta proširivan.
Gornja crkva
Crkva je posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice podignuta je 1746. godine na temeljima starije crkve iz XVI veka. Pored mnogih sveštenih lica i uglednih Karlovčana koji su sahranjeni u porti, u kripti hrama počivaju i srpski patrijarsi Georgije Branković i Lukijan Bogdanović.
Donja crkva
Crkva je posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu. Prvi put se pominje u jednom zapisu 1599. godine a na starim temeljima hram je obnovljen 1719. godine U porti crkve se nalazi ogroman platan koji je danas pod zaštitom države i predstavlja prirodni spomenik Sremskih Karlovaca.
Magistrat
Zgrada je sagrađena 1811. godine u neoklasicističkom stilu. Najznačajniji događaj vezan za ovu zgradu jeste proglašenje Srpskog Vojvodstva sa balkona ovog zdanja u maju 1848. godine. Danas je u zgradi sedište Opštine Sremski Karlovci.
Stefaneum
Zgradu je projektovao arhitekta Vladimir Nikolić 1903. godine. Izgrađena je da bi se smestili đaci Bogoslovije koji su se školovali uz pomoć fonda blagodjejanija, ustanovljenog još testamentom mitropolita Stefana Stratimirovića, zbog čega je i dobila ime Stefaneum. Danas se u zgradi nalazi Institut srpskog naroda, čiji je osnivač Svetska srpska zajednica, sa sedištem u Ženevi.
Spomenik palim borcima u Drugom svetskom ratu.
Grob Branka Radičevića
Nadgrobni spomenik je podignut 1885. godine na mestu gde su položeni ostaci ovog slavnog pesnika preneti iz Beča. Njegova želja je bila da bude sahranjen u Sremskim Karlovcima. Spomenik je obnovljen 2011.
Trg Branka Radičevića
Gradsko jezgro Sremskih Karlovaca je rezultat razvoja grada tokom XVIII, XIX i početkom XX veka.
Kuća u kojoj je živeo Branko Radičević
Na kući se nalazi spomen ploča na kojoj piše da je tu stanovao pesnik Branko Radičević dok se školovao u Sremskim Karlovcima.
Stara apoteka
Ova apoteka je jedna od najstarijih apoteka u Vojvodini. Osnovana je 1807. godine i još uvek je funkciji. U apoteci se nalazi nameštaj koji predstavlja očuvan ambijent iz tog perioda.
Česma „ Četiri lava“
Podignuta 1799. godine u čast završetka prvog karlovačkog vodovoda. Po narodnim pričama, ko popije vodu sa ove česme, jednog dana će se vratiti u Sremske Karlovce. Česma je obnovljena 2007.
Ulice Sremskih Karlovaca
Jedna od najpoznatijih manifestacija u Sremskim Karlovcima je Berba grožđa ili u narodu poznatiji Grožđenbal. Manifestacija je nastala još 1930. godine a nakon kraće pauze ponovo je oživela 1992. godine i traje do danas. Obeležava se krajem septrembra ili početkom oktobra i označava početak berbe grožđa. Ova prirodno-kulturno-turistička manifestacija ima za cilj očuvanje kulture i duhovne tradicije grada ali i promociju privrednih mogućnosti vinograda po čijem vinu su Karlovci veoma poznati.
Pre Drugog svetskog rata u Karlovcima je bilo preko 3000 jutara vinograda koji su se ručno obrađivali. Dokaz da su Karlovci poznati po dobrom vinu je da se vino služilo na poznatom brodu Titanik, a pre Drugog svetskog rata nalazilo se na vinskim kartama poznatih Njujorških restorana.