Tamo gde je, nekada davno, Begej begao banatskom ravnicom, moćno plaveći njeno središte, prostire se danas Carska bara. Legenda kaže da je ime dobila po bogatstvu ptica i raznovrsnosti vodenih biljaka i životinja, carskom predelu od kojeg zastaje dah.
Rezervat se inače prostire na površini od preko hiljadu i po hektara. Njegov veći deo čine neprohodne močvare i rastinjem isprepletena divljina. Najupečatljiviji delovi rezervata su Botoški i Farkaždinski rit, Carska bara, Tiganjica, Ravenica i Perleska močvara. Sam rezervat podeljen je u III zone zaštite i u zoni I nema nikakvog prisustva ljudi, odnosno svi procesi odvijaju se po pravilima prirode.
Ptice su jedno od najimpresivnijih obeležja Carske bare. Ponekad je ovde gotovo 2000 gnezda. Najznačajnija vrsta su čaplje, a kuriozitet da se na ovom području gnezdi svih osam vrsta evropskih čaplji. Jedna od najugroženijih vrsta je carska čaplja, jedinstvena u Evropi. Stoga je silueta čaplje odabrana za simbol Rezervata.
Međunarodno značajnim čini ga i mali gnjurac, vodeni bik, čapljica, gak, žuta čaplja, velika bela čaplja, crvena čaplja, kašičar, patka njorka, galeb, pčelarica, crvenrepka, cvrčić, sivi svračak… Najznačajnije je gnezdište riđoglave patke, plovke čegrtuše, grogotovca i divlje guske u Srbiji. Periodično se ovde gnezdi mali vranac i orao belorepan…
Među insektima najznačajniji su vilinski konjici.
Sedam vrsta gmizavaca i deset vrsta vodozemaca njihove su komšije, od livadskog guštera i barske kornjače, do smeđe i zelene krastače i vatrene žabice.
Rezervat krasi prelep biljni svet od kojih su neke vrste na listi prirodnih retkosti, beli i žuti lokvanj, gorocvet, uskoliki i močvarni kaćunak, vodeni orašak, borak…
Malo ličnih utisaka o Carskoj bari. Zanimljivo je biti na mestu koje su rado posećivali Atila - Bič Božiji, Franc Ferdinand (sa lova u Carskoj bari je krenuo u Sarajevo), Aleksandar Karađorđević ... Prijatno sam se iznenadio ljubaznošću čuvara sa kojim sam razgovarao telefonom kako bih rezervisao vožnju čamcem. I sam dolazak na lokaciju me je prijatno iznenadio jer je sve jako uredno i lepo uređeno, sa mestom za odmor, dečijim igralištem, kioskom u kome se može kupiti piće ili sladoled. Bio je i lep dan i izletište je bilo mnogo posećenije nego što sam očekivao. Možda bi trebalo poraditi još na parking prostoru i toaletima (sada postoje samo toi-toi).
Jedna od aktivnosti je svakako šetnja po netaknutoj prirodi. Netaknuta jer je takva zona zaštite da se iz prirode ništa ne uzima.
Druga aktivnost je vožnja brodićem. Veći brodić sa palubom koji postoji na internet prezentaciji trenutno nije u funkciji pa se vozi malim čamcem. Vožnja je udobna, nije to problem, ali je prostor skučen i ne možete lepo ni uživati ni slikati jer vam je vidno polje suženo. Vožnja traje oko sat vremena. Sama vožnja zapravo nije po Carskoj bari nego po rukavcu starog Begeja. Nismo imali ni sreće jer sm videli samo nekoliko labudova i kormorana dok su druge ptice već odselile ka toplijim krajevima. Bez obzira na to meni je bilo lepo iskustvo.
Zona zaštite ume i da pravi problem za turističku ponudu. Pre par godina je u požaru izgoreo vidikovac sa koga se imao pregled na šire područje pa su se mogla videti i gnezda i veća jata ptica. Takođe se trska, rogoz i šaš širi i sužava prolaz čamcima. Za obnovu su potrebne posebne dozvole, a svi znamo kako kod nas birokratija ume da potraje.
S obzirom na blizinu Beograda i Novog Sada, zanimljivih lokacija u blizini, restorana i salaša u kojima se može ručati mislim da je izletište veoma zanimljivo i lep način da provedete dan van kuće u prirodi.