LuksorLuksor je grad evropskog tipa gradnje sa preko 500.000 stanovnika. Skoro svi su angažovani na poslovima oko ogromnog broja turista koji ovde dolaze iz celog sveta. Ranijih godina Egipat je posećivalo oko 14 miliona, a sad je pao broj na oko 5 miliona godišnje. Treba to smestiti, spremiti, nahraniti, prevoziti, sa njima obići znamenitosti, zaštititi, zabaviti...
Najveći muzej na svetu, na otvorenom, nalazi se u Luksoru, gradu na istočnoj obali Nila u Gornjem Egiptu. U vreme vladavine faraona to je bio glavni grad pod nazivom Teba.Procenjeno je da Luksor sadrži trećinu najvrednijih arheoliških spomenika i antikviteta celog sveta, što ga čini najznačajnijim turističkim gradom na svetu.
Danas se u njemu, na istočnoj strani Nila, nalaze dva ogromna hrama, "preživeli" arheološki spomenici, čuveni Karnak i Luksor. Na zapadnoj strani Nila nalaze se Tebanske nekropole, Dolina kraljeva i Dolina kraljica sa impozantnim hramom Hatsepšut, zatim jedan od najočuvanijih hramova Dendera i još mnogo toga.
Luksor je veoma popularna destinacija u Egiptu i spada u jednu od onih koje obavezno treba posetiti.
Topla i suva klima Luksora su više hiljada godina sačuvale ove neprocenjive vrednosti.
Hramovi Karnak i LuksorHram Karnak je posvećen bogu Amon Ra nalazi se na desnoj obali Nila. Ovo je prilaz hramu.
Ili kad smo malo prišli.
Na crtežu iznad vidi se isti pogled na Karnak kao i na ovoj slici. Razlika je skoro 200 godina. Jasno se vidi koliko je hram u to vreme bio pod peskom.
Tokom milenijuma bio je stalno dogradjivan od strane faraona koji su dodavali svoje oznake i slike u bareljefu, koje pokrivaju svaki pedalj na zidovima i stubovima, i tako odavali počast bogu. Jedan deo hrama je posvećen Mut, koja je bila žena Amon Ra, kao i njihivom sinu Knosu.
Veoma dugačka Aleja Sfingi povezuje hramove Karnak i Luksor.
Visoki stub inspirisao je Hirona da legne na ispust u donjem delu stuba i rekao da ga slikam. Mislila sam da mu nije dobro od vrućine, a tek kasnije sam ukopčala šta je hteo!
Ovo je mesto za obavezno slikanje.
Hipostilna sala sa ogromnim stubovima visine tridesetak metara.
Za mene najimpresivniji deo hrama.
Sećate se filma "Smrt na Nilu" snimljen po romanu Agate Kristi? E, deo filma je tu snimljen.
Jasno vidljivi bareljefi, koji su ranije bili oslikani bojama, pokrivaju sve stubove, zidove, ama baš sve od poda do vrha. Na njima su prikazi legendi i mitova, kao i slike iz života faraona. Kako je koji faraon dolazio na vlast, on bi zapovedio da se odstrane svi likovi prethodnika i uklešu njegovi likovi i kartuši.
Na jednom od stubova negde na polovini visine se potpisao Napoleon Bonaparta kad je bio na pohodu na Egipat. Tada je do te polovine visine bio pesak. Naime svi ti hramovi su bili većim delom pod peskom i poslednjih stotinak godina se otkopavaju. Smatra se da oko 70% prošlosti Luksora i dalje leži sakriveno ispod peska.
Napoleonove trupe su severno od Kaira pronašle čuvenu kamenu ploču Rozeta koja je dešifrovana 1882 g. i tek od onda je polako počela da se otkriva bogata istorija Egipta. Luksor je praktično neprekidno arheološko nalazište u kom borave arheolizi iz celog sveta.
Obelisk je visok 29 metara. Jedan takav su oteli Francuzi i stavili u Parizu na trg Concord koji je u osmom arondismanu, tj u centaru grada. U Luksoru ima i nekoliko nižih obeliska.
Inače obelisci su poreklom iz kamenoloma u Asuanu. Videli smo i jedan u kamenolomu koji im je pukao, pa je tamo i ostao.
Neverovatno je to kako su pre nekoliko hiljada godina preneli obelisk iz Asuana do Luksora koji su udaljeni 180 km !
Moram da vam pokažem još nekoliko fotografija.
Ne sećam se kako se šta zove, ali znam da su me fascinirale hiljade i hiljade bareljefa i priča šta se na njima nalazi.
Ovako su novi faraoni uklanjali likove svojih prethodnika.
Sarkofag na kom smo svi ovako stavljali ruke i mumlali " mmmmm...". Zašto pojma nemam! Neko je iz grupe to prvi uradio, a onda smo svi mi ostali.
Vodiči su nam svo vreme detaljno govorili o važnijim delovima hramova, ali nema šanse da običan čovek mnogo toga i zapamti! Pošto je kompleks hramova ogroman, uglavnom smo "trčali" od mesta do mesta, tj od hlada do hlada.
Na kraju nas je vodič pustio da sami sve ponovo razgledamo.
Hramovi se nalaze na obali Nila.
U jednom od dvorišta hramova, na visokom postolju je spomenik bubi skarabej, koja je inače u egipatskoj mitologiji nosač sunčevog diska.
E, vlada verovanje da ako se kruži oko tog skarabeja i pri tom poželi neka želja, ona će se bolje ispuniti ako više krugova napravite. Naravno da je cela naša grupa krenula da ide u krug oko bube. Neki su baš bili uporni!
Svuda će vam u radnjama davati male skarabeje od keramike ili alabastera, onako, za sreću!
Ovog velikog od alabastera smo kupili.