2.dan: Dvorac Bran je poznat po Drakuli i verovatno jednoj od najčuvenijih legendi Rumunije. Prvi dokument u kome se pominje dvorac Bran izdao je 1377. godine Luj I od Mađarske, kojim je Sasima u Konstatu – Brašovu, dao privilegiju za izgradnju kamenog dvorca na steni visine 60 metara. Ono što je zanimljivo je da Vlad Tepeš (Drakula) nije živeo u Dvorcu Bran, veruje se da je proveo dva dana zatočen u kuli zamka, u vreme kada su Turci vladali Transilvanijom. Zapravo su čitaoci Stokerovog romana u opisima prepoznali Bran kao Drakulin zamak. Od 1920. je dvorac Bran postao rezidencija Kraljevine Rumunije. Dvorac Bran je bio glavni dom Kraljice Marije (srpske kraljice) i bogato je ukrašen predmetima iz vremena njenog upravljanja, uključujući tradicionalni nameštaj i tapiserije koje je sakupljala, kako bi istakla rumunske zanate i umeće. 2006. godine je vlada Rumunije dodelila dvorac Bran nadvojvodi Dominiku Austrijskom, knezu Toskane, poznatom kao Dominik Habsburški. Nadvojvoda von Habsburg je 2007. godine dvorac Bran ponudio na prodaju za vrednost od 40 miliona funti, ali na sreću nije našao kupca, tako da je od 2009 dvorac i zvanično pretvoren u muzej posvećen Drakuli. Nameštaj u dvorcu nije original već je donesen iz drugih vila koje su pripadale Dominiku Habsburškom. Originalni nameštaj čuva se u muzeju u Bukureštu.
Dvorac Bran se nalazi na 30 km od Brašova, na nacionalnom putu oznake 73. Radno vreme muzeja zavisi od sezone. U letnjoj sezoni (od aprila do septembra) radi svakodnevno 09 - 18h, osim ponedeljkom kada je otvoren 12 - 18h. Tokom zimske sezone radno vreme je 09 - 16h, odnosno ponedeljkom 12 - 16 h. Cena ulaznice je 6e, a fotografisanje je dozvoljeno. Postoji parking u podnožju dvorca, a na ulazu i kiosci sa suvenirima i tradicionalnim proizvodima. Do samog dvorca se mora prepešačiti, nije mnogo velika uzbrdica, ali treba 15-ak minuta.
Unutrašnje dvorište - u bunar se naravno ubacuje novčić za ispunjenje željaUnutrašnjost dvorcaUlaz u kompleksOvo je kolač koji se kod nas zove chimney (odžak), a u Rumuniji se zove Kurtoš (ili slično tome, mogu samo da zamislim asocijacije zbog oblika i imena kolača). Veoma meko štrudla testo koje pred vama peku, a onda vruće premažu sirupom i uvaljaju u orahe, mak, čokoladu, kokos...
* * *
Brašov je među većim gradovima Rumunije, sa oko 280 hiljada stanovnika, nalazi se u centralnom delu Rumunije, oko 166 km od Bukurešta. Brašov je deo regiona Transilvanije, okružen južnim Karpatima. Stari deo Brašova je jedan od najbolje očuvanih starih gradova Evrope, koga krasi predivna arhitektura i stara utvrđenja. Brašov su 1211. godine osnovali nemački vitezovi, a razvili su ga Sasi na značajnom trgovačkom putu koji je povezivao Transilvaniju i Vlašku. Položaj grada Brašova, na raskrsnici trgovačkih puteva između Otomanskog carstva i zapadne Evrope, uz određene poreske olakšice je saskim trgovcima omogućio znatno bogatstvo i jak politički uticaj. Trgovci su velikim delom doprineli arhitektonskom izgledu grada Brašova.
Centar grada Brašova obeležavaju nekadašnje gradonačelnikove kancelarije (Casa Sfatului) i trg koji ih okružuje (piaţa), koji obuhvata neke od najstarijih građevina Brašova, Kuću Hirscher, koja je bila u vlasništvu bogatog trgovca.
U blizini je "Crna crkva" (Biserica Neagră), sagrađena u gotskom i renesansnom arhitektonskom stilu, između 1385. i 1477. na ostacima nekadašnje crkve, koja je uništena u napadu Mongola 1242. godine, za koju tvrde da je najveća građevina gotskog stila u jugoistočnoj Evropi. Kako je Brašov prvobitno bio nemačka kolonija, doseljeni Sasi su lišili Rumune nekoliko privilegija. Da bi ušli u grad, morali su da plaćaju carinu na jednoj od glavnih kapija, koja i danas postoji.
U gradu postoji i pravoslavna crkva sv.Nikole, ruska crkva potpuno bela kao suprotnost Crnoj crkvi, sinagoga, najuža ulica u ovom delu Evrope. Takođe vredi obići i neki od vidikovaca iznad grada. Do znaka u holivudskom stilu može se doći žičarom po ceni 7e, ali van letnje sezone ne ide tako često. Na suprotnoj strani se nalazi gradsko izletište i tu se može popeti na crnu i belu kulu. Zašto se jedna od njih zove crna kula i danas mi nije jasno.
Crna crkvaUlazna kapija u gradVidikovac - crna kulaSinagogaVečerali smo u restoranu u samom centru pored fontane, a fantasrične kolači jeli u poslastičarnici preko puta Crne crkve. U neposrednoj blizini crkve nalazi se restoran sa samoposluživanjem, tipa kantine, u kome sami kombinujete obrok i veoma je jeftino. Postoje i Mc, KFC, a popularan je i srpski restoran.
Pojana Braşov je najpoznatiji skijaški centar u Rumuniji i značajan turistički centar i mesto gde smo spavali u hotelu Rino. Pojana Brašov se nalazi na nadmorskoj visini od oko 1200 metara, u blizini Brašova. Postoji organizovan prevoz gostiju od hotela do početka ski staze, odakle se koriste žičare do planinskih vrhova Cristianu Mare ili Postavaru. Poljanu Braşov okružuju četiri planine: Postăvaru (1,799 metara), Piatra Craiului 2,238 metara, Bucegi (2,505 metara) i Piatra Mare (1,848 metara).
Drugi plus sa agenciju koja je organizovala da se autobus u grad spušta dva puta, u 21h i 23h, kako ne bi morali da koristimo taksi. Iako vožnja traje 10-ak minuta, potez za poštovanje.