Putovanja u srcu

Mesto gde razmenjuju informacije oni kojima su putovanja u srcu
Danas je Četvrtak, 28 Mart 2024, 09:29

Sva vremena su u UTC + 1 sat




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 61 Posta ]  Idi na stranicu 1, 2, 3, 4, 5  Sledeća
Autor Poruka
PostPoslato: Ponedeljak, 25 Avgust 2014, 20:55 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
Vaši komentari (nadam se da su bili iskreni) su me ohrabrili da opišem još jednu destinaciju koju sam turistički posetio. Da li zbog toga što se o njoj malo piše ili zbog toga što je to bilo moje prvo produženi - vikend putovanje ili nisam krenuo sa puno očekivanja, ali sa ovog putovanja nosim veoma lepe uspomene. Predstaviću ga uz dozu ličnog doživljaja, ali ću pokušati da dam osnovne servisne informacije kako bi moglo da posluži kao ideja i za samostalno putovanje.
* * *
Plan puta:
1.dan Beograd – Temišvar – Sigiošara – Brašov (670 km)
2.dan Brašov – dvorac Bran – Brašov (60 km)
3.dan Brašov – Sinaja – dvorac Peleš – Bukurešt (170 km)
4.dan Bukurešt i povratak u Beograd (615 km)
Svo gradovi koji se obilaze (osim Bukurešta) su relativno mali i znamenitosti su koncentrisane, mogu se obići bez korišćenja prevoza. Zato takve destinacije biram za jesenja putovanja kada je dan kraći, a postoji mogućnost i lošijeg vremena. Ostaje dovoljno vremena uveče da se uživa u lokalnim specijalitetima.

Malo istorije: Vladislav III Zmajević (rum. Vladislaus III Drakulya), poznat i kao Vlad Cepeš (Vlad Nabijač) ili Vlad Drakula, je bio vlaški vojvoda, koji je vladao Vlaškom u tri navrata: 1448, 1456— 1462. i 1476. godine. Poznat je po tome što je tokom svoje vladavine sprovodio surove metode u odbrani od osmanskih osvajanja, naročito nabijanjem na kolac osmanlijskih zarobljenika i njihovih pomagača. Svetsku slavu stekao je kada je poslužio kao inspiracija za ime vampira u romanu Drakula Brema Stokera.
Rođen je 1431. u tvrđavi Sigišoara u Transilvaniji. Otac mu je bio Vlad II Drakul a majka moldavska princeza Snežana. Iste godine kada je rođen, njegovog oca je u Nirnbergu nemački car i mađarski kralj Žigmund Luksemburški uveo u vojni krstaški Red Zmaja čime je stekao nadimak Drakul-Zmaj. Poveren mu je zadatak borbe s Osmanlijama na granici Transilvanije i Vlaške. Kada se učvrstio na prestolu video je da se ravnoteža snaga menja u korist osmanskog sultana Murata II i sklopio je sa Turcima savez protiv Žigmunda. Učestvovao je sa Osmanlijama u napadu na Transilvaniju. U tom pohodu je često spašavao hrišćane od turskog zarobljeništva i to je dovelo do toga da Osmanlije posumnjaju u njegovu odanost. Vlad II i njegovi sinovi Vlad III i Radu su prilikom poseta Muratu 1444. zarobljeni. Nakon kratkotrajnog zatočeništva Vlad II se zakleo na vernost sultanu i kao dokaz odanosti ostavio svoje sinove kao taoce.
Vlad III i njegov mlađi polubrat Radu su poslani u Egrigiz u Maloj Aziji i stavljeni u kućni pritvor. Tamo su naučili turski jezik, a Drakula je, navodno posmatrajući turske metode mučenja, i sam razvio jak osećaj za okrutnost. Nasuprot slepoj poslušnosti svog polubrata koji je prihvatio islam, Drakula je ulivao strah svojim čuvarima svojom nepopustljivošću, iaoko je često bio bičevan i mučen.
Vlad III je uspeo da pobegne iz logora osmanske vojske i ubrzo je uverio Janoša Hunjadija (Sibinjanin Janka) u svoju odlučnost u suprostvaljanju osmanskom napredovanju i uz njegovu pomoć se vratio na presto Vlaške. Stupivši na presto, Vlad III je započeo sa preuređivanjem spoljne i unutrašnje politike. Poznat je po svom oslanjanju na običan narod i narodnu miliciju, koja je činila glavninu njegove vojske. Izvršio je reformu Vlaške u korist naroda, a na štetu bojara, podelom zemlje i prava. Ukinuo je feudalnu obavezu i dao status slobodnih vojnika, svima koji su bili spremni da se po pozivu priključe narodnoj miliciji i borbi protiv Osmanlija. Praktikovao je iznenadne i noćne napade, a u jednom takvom pohodu na tabor osmanske vojske, zamalo mu je utekao i sam sultan Mehmed II. Nakon tog uspeha, Vlad III je postao punopravni član Reda "Zmajeva" uz dodatak Drakul, ali će se i nadalje potpisivati kao Vladislaus Drakulya.
Vlad III je odbijao da nosi krunu, već je kao simbol vlasti nosio kapu - crnu šubaru sa brošem (zapravo prsten sa crvenim rubinom na zlatnoj osmokrakoj zvezdi, sa biserima na kracima, kroz koji su bila provučena orlova pera i na taj način bi bio zakačen o šubaru). Tom prstenu, ali i dragom kamenu su pripisivana posebna svojstva, a o poreklu ispredane legende. U slučajevima odsustva Vlada III, kapa bi bila postavljena na stub na sredini trga, a slučaju njegove smrti bila bi data njegovom od naroda izabranom nasledniku. Ovaj simbol vlaške vlasti biće poslednji put viđen na portretu Mihajla Hrabrog, kneza Vlaškog (1593—1601).
Legenda o njegovoj pravednosti i borbi protiv Osmanlija, i dalje je živa u predanju naroda Gorja i Banata (u sadašnjoj Rumuniji i Vojvodini), nasuprot medijskim pričama o vampirizmu i okrutnosti. To predanje i narodne legende, popularisaće kasnije Nikolaj Čaušesku (predsednik Rumunije, 1965—1989) i sam rođen u Vlaškom gorju, u pokušaju da opravda i učvrsti svoju vladavinu.
Postoji nekoliko varijanata priče o smrti Vlada III. Najraširenije je verovanje da je poginuo decembra 1476 u borbi protiv Osmanskog carstva u blizini Bukurešta. Druga verzija je da su ga ubili nelojalni vlaški bojari, baš pre nego što je pobedio Osmanlije na bojnom polju, ili u lovu. Postoje takođe i tvrdnje da je pao u boju, okružen telima svojih vernih moldavskih telohranitelja. Drugi pak tvrde da je Vlada u trenutku trijumfa ubio jedan od njegovih ljudi. Jedina neosporna činjenica jeste da su Osmanlije odsekli Vladu glavu i poslali je u Istanbul sačuvanu u medu, gde ju je sultan prikazivao na kocu kao dokaz da je „Kazikli bej“ konačno mrtav.
Ime Vlada Cepeša nalazi se i na spisku darodavaca manastira Hilandara na Svetoj Gori.


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Ponedeljak, 25 Avgust 2014, 20:59 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
1.dan: Prva usputna stanica putovanja bila je Temišvar (rum. Timișoara), najveći je grad Banata, leži na reci Begej i sedište je Županije Tamiš. Sa preko 400 hiljada stanovnika Temišvar je četvrti grad po veličini u Rumuniji, a takođe je poznat kao i kulturni, obrazovni i trgovački centar zapadne Rumunije. Temišvar je i najveći kulturno - istorijski centar Srba u Rumuniji. Najviše srpskog živlјa okuplјeno je upravo u Temišvaru, gde inače postoje mnoge kulturne ustanove koje ih zbližavaju. U Temišvaru se nalazi sedište Eparhije temišvarske, Srpske pravoslavne crkve, kao i Saveza Srba u Rumuniji, a takođe se ovde izdaje i srpski nedelјnik „Naša reč“.
Grad se naziva i „Malim Bečom“, jer je veoma dugo bio pod Habzburgovcima, i njegovo središte svojom arhitekturom i ambijentima podseća na stari deo Beča.
Nažalost, mi smo u Temišvar stigli kasno uveče, malo prošetali po centru (Trg pobede) i čuli osnovne stvari od vodiča. Delovalo mi je kao da grad zaslužuje da mu posvetim malo više vremena i iako često pogledam ponudu jednodnevnih izleta još uvek ga nisam posetio.

Trg pobede - Temišvar
Slika

Sigišoara, najočuvaniji srednjovekovni grad Rumunije, u kojem je, 1431. godine, rođen Drakula. Grad su osnovali Sasi 1191.godine. Staro gradsko jezgro Sigišoare se nalazi na Listi svetske kulturne baštine UNESCO-a. Danas grad ima oko 35 000 stanovnika, nalazi se u dolini reke Velika Trnava.
Odbrambene zidine Sigisoare su duge 960 metara, a od nekadašnjih 17 kula je danas ostalo samo devet, uz najimpresivniju i najpoznatiju kulu u kojoj je sat, sagrađenu u 14. veku, koja je simbol grada i dostiže visinu od 64 metara u kojoj je danas istorijski muzej ovog dela Rumunije. Zanimljivo je da je svaku od kula izgradio jedan od zanatlijskih esnafa i da tako nose imena. U blizini sat kule nalazi se i Dominikanski manastir. Većina od 164 kuća u Sigisoari, stare preko 300 godina su spomenici kulture.

Sat kula - istorijski muzej
Slika

Kula krojača
Slika

Nažalost tog dana se u Sigiošari snimao film sa Žerarom Depardjeom pa je na ulicama bila neobična atmosfera, a često smo bili zbunjeni zbog kostima da li je to tradicionalna rumunska dobrodošlica ili statisti. U rodnoj kuči grofa Drakule (žuta kuća na slici) danas se nalazi restoran.
Karta za istorijski muzej (u sat kuli), sobu za mučenje i kolekciju oružja (kuća grofa Drakule) je jedinstvena i košta 7e. Muzeji su otvoreni 10 – 15:30h, osim ponedeljkom kada su zatvoreni.

Kuća u kojoj je rođen Vlad Drakula
Slika

Sigiošara
Slika

Vredi se popeti i na vidikovac iznad grada na kom se nalazi najstarija evangelistička crkva u Rumuniji i opšta gimnazija. Penjete se kroz zatvorene stepenice (tunel) – Schoolboys stairs napravljene u 17 veku.
Preporučili su nam predah na terasi hotela Sigiošara gde sam probao i lokalno pivo Ursus (medved).
Prvi plus za agenciju – po povratku u autobus vodič je svakom putniku na ruke isplatio cenu ulaznice zbog toga što nismo mogli da obiđemo Drakulinu kuću i muzej što je bilo u programu. Sada mi se to čini toliko normalno i jednino ispravno, ali u tom trenutku mi je bilo „vau“.


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Ponedeljak, 25 Avgust 2014, 21:06 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
2.dan: Dvorac Bran je poznat po Drakuli i verovatno jednoj od najčuvenijih legendi Rumunije. Prvi dokument u kome se pominje dvorac Bran izdao je 1377. godine Luj I od Mađarske, kojim je Sasima u Konstatu – Brašovu, dao privilegiju za izgradnju kamenog dvorca na steni visine 60 metara. Ono što je zanimljivo je da Vlad Tepeš (Drakula) nije živeo u Dvorcu Bran, veruje se da je proveo dva dana zatočen u kuli zamka, u vreme kada su Turci vladali Transilvanijom. Zapravo su čitaoci Stokerovog romana u opisima prepoznali Bran kao Drakulin zamak. Od 1920. je dvorac Bran postao rezidencija Kraljevine Rumunije. Dvorac Bran je bio glavni dom Kraljice Marije (srpske kraljice) i bogato je ukrašen predmetima iz vremena njenog upravljanja, uključujući tradicionalni nameštaj i tapiserije koje je sakupljala, kako bi istakla rumunske zanate i umeće. 2006. godine je vlada Rumunije dodelila dvorac Bran nadvojvodi Dominiku Austrijskom, knezu Toskane, poznatom kao Dominik Habsburški. Nadvojvoda von Habsburg je 2007. godine dvorac Bran ponudio na prodaju za vrednost od 40 miliona funti, ali na sreću nije našao kupca, tako da je od 2009 dvorac i zvanično pretvoren u muzej posvećen Drakuli. Nameštaj u dvorcu nije original već je donesen iz drugih vila koje su pripadale Dominiku Habsburškom. Originalni nameštaj čuva se u muzeju u Bukureštu.

Dvorac Bran se nalazi na 30 km od Brašova, na nacionalnom putu oznake 73. Radno vreme muzeja zavisi od sezone. U letnjoj sezoni (od aprila do septembra) radi svakodnevno 09 - 18h, osim ponedeljkom kada je otvoren 12 - 18h. Tokom zimske sezone radno vreme je 09 - 16h, odnosno ponedeljkom 12 - 16 h. Cena ulaznice je 6e, a fotografisanje je dozvoljeno. Postoji parking u podnožju dvorca, a na ulazu i kiosci sa suvenirima i tradicionalnim proizvodima. Do samog dvorca se mora prepešačiti, nije mnogo velika uzbrdica, ali treba 15-ak minuta.

Slika

Unutrašnje dvorište - u bunar se naravno ubacuje novčić za ispunjenje želja
Slika

Unutrašnjost dvorca
Slika

Slika

Ulaz u kompleks
Slika

Ovo je kolač koji se kod nas zove chimney (odžak), a u Rumuniji se zove Kurtoš (ili slično tome, mogu samo da zamislim asocijacije zbog oblika i imena kolača). Veoma meko štrudla testo koje pred vama peku, a onda vruće premažu sirupom i uvaljaju u orahe, mak, čokoladu, kokos...
Slika

* * *
Brašov je među većim gradovima Rumunije, sa oko 280 hiljada stanovnika, nalazi se u centralnom delu Rumunije, oko 166 km od Bukurešta. Brašov je deo regiona Transilvanije, okružen južnim Karpatima. Stari deo Brašova je jedan od najbolje očuvanih starih gradova Evrope, koga krasi predivna arhitektura i stara utvrđenja. Brašov su 1211. godine osnovali nemački vitezovi, a razvili su ga Sasi na značajnom trgovačkom putu koji je povezivao Transilvaniju i Vlašku. Položaj grada Brašova, na raskrsnici trgovačkih puteva između Otomanskog carstva i zapadne Evrope, uz određene poreske olakšice je saskim trgovcima omogućio znatno bogatstvo i jak politički uticaj. Trgovci su velikim delom doprineli arhitektonskom izgledu grada Brašova.
Centar grada Brašova obeležavaju nekadašnje gradonačelnikove kancelarije (Casa Sfatului) i trg koji ih okružuje (piaţa), koji obuhvata neke od najstarijih građevina Brašova, Kuću Hirscher, koja je bila u vlasništvu bogatog trgovca.
U blizini je "Crna crkva" (Biserica Neagră), sagrađena u gotskom i renesansnom arhitektonskom stilu, između 1385. i 1477. na ostacima nekadašnje crkve, koja je uništena u napadu Mongola 1242. godine, za koju tvrde da je najveća građevina gotskog stila u jugoistočnoj Evropi. Kako je Brašov prvobitno bio nemačka kolonija, doseljeni Sasi su lišili Rumune nekoliko privilegija. Da bi ušli u grad, morali su da plaćaju carinu na jednoj od glavnih kapija, koja i danas postoji.
U gradu postoji i pravoslavna crkva sv.Nikole, ruska crkva potpuno bela kao suprotnost Crnoj crkvi, sinagoga, najuža ulica u ovom delu Evrope. Takođe vredi obići i neki od vidikovaca iznad grada. Do znaka u holivudskom stilu može se doći žičarom po ceni 7e, ali van letnje sezone ne ide tako često. Na suprotnoj strani se nalazi gradsko izletište i tu se može popeti na crnu i belu kulu. Zašto se jedna od njih zove crna kula i danas mi nije jasno.

Crna crkva
Slika

Ulazna kapija u grad
Slika

Vidikovac - crna kula
Slika

Sinagoga
Slika

Večerali smo u restoranu u samom centru pored fontane, a fantasrične kolači jeli u poslastičarnici preko puta Crne crkve. U neposrednoj blizini crkve nalazi se restoran sa samoposluživanjem, tipa kantine, u kome sami kombinujete obrok i veoma je jeftino. Postoje i Mc, KFC, a popularan je i srpski restoran.
Pojana Braşov je najpoznatiji skijaški centar u Rumuniji i značajan turistički centar i mesto gde smo spavali u hotelu Rino. Pojana Brašov se nalazi na nadmorskoj visini od oko 1200 metara, u blizini Brašova. Postoji organizovan prevoz gostiju od hotela do početka ski staze, odakle se koriste žičare do planinskih vrhova Cristianu Mare ili Postavaru. Poljanu Braşov okružuju četiri planine: Postăvaru (1,799 metara), Piatra Craiului 2,238 metara, Bucegi (2,505 metara) i Piatra Mare (1,848 metara).
Drugi plus sa agenciju koja je organizovala da se autobus u grad spušta dva puta, u 21h i 23h, kako ne bi morali da koristimo taksi. Iako vožnja traje 10-ak minuta, potez za poštovanje.


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Ponedeljak, 25 Avgust 2014, 21:52 
Nije prisutan
Početnik
Početnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Subota, 23 Avgust 2014, 20:36
Postovi: 44
Odlicne slike...destinacija koju ne vidjamo cesto u ovakvim putopisima, a cini se da je svakako vredna paznje. :clap:


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Utorak, 26 Avgust 2014, 05:44 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
3.dan: Turistički centar Sinaia smešten je u dolini reke Prahovo, 120 km od Bukurešta i 49 km od Brašova. Poznata i kao "biser Karpata" leži na nadmorskoj visini između 767 i 860 m, te uz prekrasne pejzaže, nudi raznovrsne mogućnosti za zimske sportove. Prilaz skijaškim padinama je moguć žičarom do visine 1400 m, te i dalje do visine 2000 m. Najznačajnije turističke znamenitosti Sinaie su dvorac Peleš, mali dvoras Peliošar, manastir Sinaia, kraljevska železnička stanica, spomen kuća George Enescu-a.
Dvorac Peleš predstavlja jednu od najbolje očuvanih kraljevskih palata u Evropi. Dvorac Peleš, izgrađen u neo-klasicističkom stilu, u periodu od 1873. do 1914. godine se nalazi na srednjovekovnom putu između Transilvanije i Vlaške. Velika planinska vila dvorca Peleš je sagrađena zaletnju rezidenciju prvog kralja Rumunije, Carola I Hohenzollerna, spajanjem različitih klasičnih evropskih stilova, većinom po ugledu na italijansku eleganciju i nemačke pojmove o lepoti. Vrednost radova na palati Peleš, sprovedenih između 1875. i 1914. godine je procenjena na 16 miliona zlatnih rumunskih leja, što danas čini oko 120 miliona USD. 300 do 400 radnika je radilo na izgradnji Dvorca Peleš.
Dvorac Peleš obuhvata 3200 m2 osnove, sa 170 soba, koje tematski obuhvataju različite kulture sveta i podeljene su po oblastima – kancelarije, biblioteke, skladišta oružja, umetničke galerije, ili po stilovima – firentinski, turski, mavarski, francuski, carski. Sve prostorije dvorca Peleš su izuzetno raskošno uređene i ukrašene do najmanjeg detalja. U Dvoru Peleš postoji 30 kupatila. Postavka čuva jednu od najdragocenijih zbirki umetnosti Istočne i Centralne Evrope, koju čine statue, platna, nameštaj, oklopi, zlato, srebro, vitraž, slonovača, kineski porcelan, tapiserije, tepisi i vitraži ručno slikani u Švajcarskoj. Zbirka oklopa Dvorca Peleš obuhvata preko 4000 delova, u odeljenjima koje čine delovi istočnog i zapadnog rata i ceremonijalni ili lovački predmeti, iz perioda istorije duge više od četiri veka. Na prvom spratu Dvorca Peleš se nalazi zbirka od skoro 2000 slika, koju posetioci mogu razgledati.
Radno vreme dvorca Peleš u letnjem periodu (15.maj – 17.septembar) – ponedeljak zatvoren, utorak 11 – 17 h, ostali dani 09 – 17 h. U zimskom periodu radno vreme – ponedeljak i utorak zatvoren, sreda 11 – 17 h, ostali dan 09 -17 h. Cena karte je oko 11,5e, a za mali dvorac Peliošar 4,5e. Dozvola za fotografisanje se posebno plaća u Pelešu (zaboravio sam koliko, ali reda veličine 3-5e), a Peliošaru je zabranjeno. Obilazak traje oko 1,5 sat.

Slika

Spomenik Karlu I Hoencolernu u dvorištu dvorca
Slika

Unutrašnje dvorište
Slika

Unutrašnjost dvorca
Slika

Slika

Slika

Slika

Manastir i jezero Snagov
Na ostrvu u sredini Jezera Snagov se nalazi predivan manastir iz 16. veka, koga je proslavila legenda, po kojoj je je ispred njenog oltara, sahranjen zloglasni Vlad Tepes Drakula. Vlad je zaista ubijen u borbi sa grupom Turaka u blizini, a glasine su donele vest da su monasi doneli njegovo telo u manastir i propisno ga sahranili. Međutim, arheološkim istaživanjima ovog mesta, sprovedenim 30-tih godina 20. veka je otkriven prazan grob. Ova činjenica je bila jedan od razloga da legende o "vampiru Drakuli" uhvate zamah. Na ploči koja se nalazi na podu crkve manastira Snagov je obeleženo mesto gde se veruje da leže ostaci grofa Vlada Tepeša. Manastir Snagov se nalazi na ostrvu, smeštenom na udaljenoj strani jezera Snagov. Do manastira Snagov se može stići samo čamcem.

Slika

Slika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Utorak, 26 Avgust 2014, 05:49 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
4.dan: Poznat po širokim, bulevarima sa tri trake, predivnim gradevinama stila Belle Époque i dobrom glasu grada sa sjajnim provodom, zbog čega je 1900-tih dobio nadimak "Mali Paris", Bukurešt, glavni grad i najveći grad Rumunije je danas užurbana metropola. Legenda kaže da je Bukurešt, na obalama reke Dombovite, osnovao pastir Bucur, čije ime u bukvalnom prevodu znači "zadovoljstvo". Navodno da su muzika frule koju je pastir svirao zanela ljude, a njegovo ukusno grožđe iz obližnjih vinograda osvojilo lokalne trgovce, koji su grad nazvali po pastiru. Bukurešt se nalazi na jugoistočnom kraju rumunske nizije, na području koje je nekada pokrivala šuma od koje je, iskrčavanjem, nastala plodna ravnica. Za Bukurešt se tradicionalno kaže da leži na sedam brda.
Trijumfalni luk
Originalno sagrađen od drveta, 1922. godine, u slavu rumunskih vojnika koji su se borili u Prvom svetskom ratu, Trijumfalni luk Bukurešta koji danas postoji, sagrađen od Deva granita, potiče iz 1936. godine. Trijumfalni luk, visok 26 metara, projektovao je arhitekta Petre Antonescu. Unutrašnje stepenice omogućavaju posetiocima da se popnu do vrha Trijumfalnog luka, odakle se pruža izvanredan pogled na grad. Skulpture koje ukrašavaju Trijumfalni luk u Bukureštu su izradili vodeći rumunski umetnici.

Slika

Bulevar Pobede
Bulevar Pobede u Bukureštu je najstariji i verovatno najlepša prometnica grada. Sagrađen 1692. godine kao veza između Starog kneževog dvora i Palate Mogosoaia, Bulevar Pobede je originalno bio popločan hrastovim gredama. Ulica je dobila ime Calea Victoriei 1878. godine, posle rumunskog rata za nezavisnost. Između dva svetska rata je bulevar Calea Victoriei postao jedna od najmodernijih ulica Bukurešta. Šetajući Bulevarom Pobede, od Piata Victoriei do Piata Natiunilor Unite omogućava upoznavanje nekih od najveličanstvenijih građevina Bukurešta, kao što su Cantacuzino Palace, istorijski Trg Revolucije, Dom vojske, sedište CEC i Muzej Narodne istorije.

Slika

Trg Revolucije
Trg Revolucije je stekao popularnost kada su svetske TV stanice prenele poslednje trenutke moći Nikolaja Čaušeskua, 21. decembra 1989. godine. Napustio je helikopterom rezidenciju, ali je van grada, nekoliko dana kasnije uhvaćen. Značaj trga Revolucije potiče iz mnogo ranijeg vremena od dramatičnih događaja revolucije 1989. godine. Na udaljenoj strani trga stoji nekadašnja Kraljevska palata, u kojoj je danas Narodni Muzej, veličanstveni rumunski Athenaeumi istorijski Hotel Athenee Palace. Na južnom kraju trga možete posetiti malenu, ali lepu Crkvu Kretzulescu.

Slika

Slika

Parlament – Skupština Rumunije
Monumentalna Palata Parlamenta Rumunije, ranije poznata kao Narodna Palata, koju je sagradio komunistički vođa Nikolaje Čaušesku, predstavlja, posle Pentagona, drugu po veličini upravnu zgradu na svetu. Parlament ima 12 spratova, 1100 prostorija, i četiri podzemna nivoa, sa ogromnim bunkerom za zaštitu od nuklearnog napada. Kada je 1984. godine započeta gradnja Parlamenta, diktator je nameravao ovu zgradu za sedište vlade. Danas je u njoj Skupština Rumunije i služi kao međunarodni kongresni centar. Zgrada Parlamenta je izgrađena isključivo od rumunskog materijala i odiše kvalitetom koji su izveli najbolji umetnici Rumunije. Razgledanje Parlamenta obuhvata mali deo vrhunski uređenih prostorija, velikih sala i odeljenja, koje je koristio Senat, kada nije zasedao. Unutrašnjost je luksuzni prikaz kristalnih lustera, mozaika, hrastove lamperije, mermera, zlatnog lišća, vitraža na prozorima i podova prekrivenih raskošnim tepisima.
Zanimljive činjenice: Parlament je druga zgrada u svetu po površini koju zauzima, posle Pentagona i treća na svetu po zapremini, posle Cape Canarevala u Americi i Velike Piramide u Egiptu. Kristalni luster u Sali za ljudska prava (Sala Drepturilor Omului) je težak 2,5 tone. Neki lusteri imaju 7000 sijalica.

Slika

Posetili smo još i muzej sela na otvorenom. On nije bio u planu za posetu, već je neko iz grupe predložio, pa ne mogu da dam neke informacije o radnom vremenu i ceni ulaznica. Svakako veoma zanimljivo za videti. U pitanju su replike seoskih kuća iz različitih delova Rumunije i iz različitih razdoblja. Svi detalji su veoma pažljivo birani.

Slika

Slika

Takođe smo posetili i patrijaršiju Rumunske pravoslavne crkve.

Slika

Spomenik Karla I Hoencolerna, originalno delo Ivana Meštrovića uništeno je tokom komunističkog režima, a pre nekoliko godina postavljena je kopija.

Slika

Meni je pažnju privukao i spomenik ispred zgrade pozorišta komedije.

Slika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Utorak, 26 Avgust 2014, 05:49 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
Kada smo kasno poslepodne stigli u Brašov otišli smo u restoran u samom centru po preporuci vodiča. Kako volim da probam lokalna jela prepustio sam konobaru da izabere umesto mene. Na moje iznenađenje doneo mi je kačamak (palentu) sa komadima slanine i sira u zemljanoj posudi, preko razbijeno jaje i zapečeno u rerni. Iako su me „internacionalci sa piletinama, gorgonzolama i sličnim“ gledali sa podsmehom mogu reći da je bilo odlično. To je jelo koje se najčešće priprema u Rumuniji i zove se mamaliga, kačamak od kukuruznog brašna, koji se jede kao glavno jelo ili prilog ili umesto hleba. Ova moja verzija je bila obogaćena (valjda me je konobar procenio).

Omiljeno glavno jelo u Rumuniji su mititei (ćevapi), čufte perişoare u supi i šnicla. U Bukureštu bih preporučio dva restorana: La Mama u boemskoj četvrti Lipscani koja je poput naše Skadarlije uveče prepuna sveta, pre svega studenata i turista i gde smo jeli te njihove ćevape (cena je zaista smešna) i restoran Caru cu Bere koji se nalazi u samom centru pored Istorijskog muzeja. Tu sam sigurno pojeo najukusniju kolenicu koju donesu na drvenoj dasci, sa nekoliko soseva (senf, ren, paradajz...) i ogromnim nožem zabijenim u nju.

Tuica je jaka rakija od šljive, koju širom Rumunije smatraju tradicionalnim alkoholnim pićem, kao i vino, koje ima tradiciju dugu skoro tri milenijuma. Rumunska klima i zemljište su veoma pogodni za vinogradarstvo i uzgoj različitih sorti grožđa, ali je meni vino koje sam probao bilo previše slatko.


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Utorak, 26 Avgust 2014, 08:43 
Nije prisutan
Vodič
Vodič
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 17:40
Postovi: 6131
Pol: Seka
Vrlo interesantno, nikad nisam razmisljala o ovoj turi, ali sada si me podstakao na to.

_________________
Imamo naš forum!


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Utorak, 26 Avgust 2014, 09:43 
Nije prisutan
Izviđač
Izviđač
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 09:49
Postovi: 123
Pol: Seka
Vlajko,
BRAVO !!! Uživam čitajući i gledajući sve ovo. 8-) ;) 8-)


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Utorak, 26 Avgust 2014, 12:09 
Nije prisutan
Početnik
Početnik

Pridružio se: Subota, 23 Avgust 2014, 09:25
Postovi: 7
Lokacija: Beograd
Put u ovaj deo sveta mi je inace bio u planu, ali ovaj tvoj putopis me je jos vise zagolicao!
Odlican putopis!


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Sreda, 27 Avgust 2014, 07:29 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
Drago mi je da vam se dopalo ovakvo predstavljanje destinacije koja nije toliko popularna, ali je veoma zanimljiva. Osim putovanja iz / do Srbije relacije su kratke, znamenitosti koncentrisane, cene van aranžmana (ulaznice, hrana) i nama pristupačne. Peleš je prelep, napravio sam toliko slika da su mi se baterije u aparatu istrošile, priroda oko njega je takođe zanimljiva. Manastir Sinaia je takođe veoma zanimljiv, ima zvono teško 1,7 tona, ali nemam fotografije za forum iz manastira. Bukurešt je za mene bio veliko iznenađenje. Pamtim priču o praznim prodavnicama, formiranju redova u 5 ujutru, ali me je dočekao jedan urban grad, planski napravljen, koji ima komunističko nasleđe u arhitekturi, ali se brzo razvija. Nije ovo top destinacija, ali je vredna videti je.


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Nedelja, 31 Avgust 2014, 16:46 
Nije prisutan
Početnik
Početnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Petak, 22 Avgust 2014, 15:04
Postovi: 15
Lokacija: Niš
Uživala sam gledajući i čitajući putopis o ovoj dosta reklamiranoj turi po agencijama :clap: , ali se ne sećam da sam do sad pročitala negde iskustva sa putovanja. Pre 3-4 godine sam iz nekog razloga otkazala rezervaciju za ovu turu, a sad mi je tek žao.
Vidim još tvojih putopisa, ali ne stižem da ih pročitam...na kraju krajeva, oni su tu pa ću ih isčitavati natenane.

_________________
https://www.youtube.com/watch?v=4AYR79lbRRk


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Ponedeljak, 01 Septembar 2014, 14:34 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 08:04
Postovi: 2947
Lokacija: Sremski Karlovci
Pol: Seka
Zanimljivo. Znala sam za ovu turu ali me nikad nije posebno privlačila. Sada vidim da vredi obići.
Baš sam uživala dok sam čitala i gledela lepe fotografije. Hvala!


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Utorak, 28 Oktobar 2014, 17:16 
Nije prisutan
Izviđač
Izviđač
Korisnikov avatar

Pridružio se: Utorak, 21 Oktobar 2014, 22:25
Postovi: 159
Pol: Bata
Priznajem da sam na put do Rumunije, bas jedna ovakva Drakula tura, posao tek onako, misleci, blizu je, povoljno...iako bas nesto Rumunija i nije za neki posebni obolazak, avanturu mislio sam tada....MEDJUTIM!!!!! Ono sto sam tamo video, cuo price, pocev od obilazaka..., smestaja u hotelu Sinaja... organizacije... me je tako odusevilo da mi je Rumunija i dan danas jedna od vrlo dragih destinacija.

ViaMar, vidim da su i tvoji utisci iz Rumunije vrlo pozitivni, jer samo putovanje koje ostavi vrle impresije moze da nadahne na ovako silan putopis i uspesne fotografije.

lepu su nam tamo pricu ispricali.pricu o korpici rumunskog seljaka :
Po zavrsetku II sv,rata clanovi rumunske kraljevseke porodice su morali da beze iz zemlje. Iako dosta humani i u stalnoj brizi tokom I sv rata ( kraljica Marija, majka nase kraljice Marije-zene kralja Aleksandra je mnogo pomagala, preuzimala brigu oko ranjenika....tako i njeni potomci tokom II sv.rata), videvsi sta se dogadja sa kraljevskim porodicama u ostalim posleratnim zemljama znali su sta ih ceka. Te je princeza Elena, (sestra nase kraljice Marije) sa decom nocu, sporednim putevima, putovala kolima da bi pobegla iz zemlje.medjutim u nekom rumunskom selu kola su se pokvarila. Narod je prisao da pomogne , i odmah su prepoznali svoju princezu. Jedan seljak je princezi dao korpicu sa jabukama za put i reko joj "...vama za put, ali morate mi j evratiti kada svo ovo ludilo prodje...".
Po padu Causevskog, posle toliko godina, princeza Elena je dosla u posetu Rumuniji.Kazu sa sobom je ponela i korpicu ruminskog seljaka.

_________________
"...everything will be OK in the end,if it`s not ok, than it`s not the end..."


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Četvrtak, 30 Oktobar 2014, 13:32 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19548
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
VlaMar, uzivah i ja! :ljubac:

Mnogo puta sam pozelela da vidim ovu "turu", ali nisam imala saputnike...lepi opisi i slike, koji radjaju zelju da se obidje ovaj kraj...kazes da si napravio puno slika....mozes li da ih postavis jos? :pray:

Podsetio si me na dan kada je "pao" Causesku...bas tog dana smo slavili sinu rodjendan...na nekoj od slika se vidi TV, na kome velikim slovima pise nesto vezano za "vanredne vesti"....pomno smo pratili sta se desava!

Rumuniju sam posetila samo jednom, i to pogranicni gradic Turnu Severin...familija iz Negotina me je jednom povela...bilo je to tuzno vreme...nasi ljudi su nosili u Rumuniju kafu, "vegetu" i cigarete, pa, za dobijeni novac, kupovali tamo ves...secam se da je nas autobus istovario putnike kod neke pijace, tamo se izvrsila "trampa" navedenih proizvoda...i, posle rucka u nekoj kafanici, hteli smo da odemo u Robnu kucu...kako su culi "da Srbi dolaze", zatvorili su odeljenja sa robom koju su nasi ljudi najvise kod njih pazarili...

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 61 Posta ]  Idi na stranicu 1, 2, 3, 4, 5  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 1 sat


Ko je prisutan

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete menjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  

Pokreće ga phpBB® Forum Software © phpBB Group
Putovanja u srcu © 2014-2019.