Ovog / tog leta gospodnjeg, 2020. godine, u zavistnosti od toga kada budete čitali ovaj tekst, u rano proleće, na malu Srbiju i na nešto veći Svet, udario je minijaturni i golim okom nevidljivi neprijatelj. To je virus zvani korona, iz neznanja neki ga zovu i konrad, konan, a Ameri mu tepaju skraćeno, rona. Skupile su se svetske mudre glave i smislile da je rizično biti napolju i oteraše nas da sedimo kod kuće, pa nismo išli ni na rabotu Te godine sam bila na najdužem godišnjem odmoru u celom svom radnom veku. Kao za „baksuz“ ili na radost, kako kome, baš je u tom periodu, od 15. marta do 6. maja vreme bilo najlepše, sunčano, prijatno toplo i bez kiše. Zbog takvih uslova, sve što je cvetalo bilo je brojnije, veće i bolje nego ineče. Priroda je prosto bujala i meni se činilo da svo cveće, a posebno ruže, nikada nije bilo lepše. Iskoristila sam svoj prinudni odmor i par dozvoljenih sati za šetnju da fotografišem što više tih šarenih ukrasa.
Većina vrsta ruža potiču sa područja Azije, Evrope i Severne Amerike. Sa kultivisanjem ove biljke, kao ukrasnog baštenskog cveća zapčeto je na Mediteranu, u Persiji i Kini. Persijanci su prvi savladali tehniku kojom su pretočili ružin miris u parfem, a za njima i u Arabiji i Indiji. U današnje vreme po proizvodnji parfema od ruže, poznati su pre svega Bugari i Nemci. Odavnina se koristi u kozmetičke svrhe, jer su ružina vodica i ulje blagotvorni za kožu i kosu. Danas je ruža nezaobilazna u svetskoj industirji nege i lepote. Otkrivena je i njena lekovitst, te se u medicinske svrhe koristi kod više bolesti i raznih stanja. Plod divlje ruže, šipak je bogat vitaminom C, a takođe ima i druge lekovite osobine. Ruža i njeni proizvodi se koriste kao dodatak za pravljenje raznih kolača , džemova i u drugim jelima za postizanje prefinjenih mirisa i ukusa. Od njenih latica se pravi sok, a sigurna sam da smo svi probali poznati desert sa Istoka, rahatluk sa mirisom ruže. Danas postoji preko tri hiljade vrsta, a stvoreno je desetine hiljada hibrida i varieteta.
Ruža je korišćena, negovana i obožavana kroz vekove, ali možda je najbitnija simbolika koju su joj ljudi pripisalvali. Ovaj divni cvet vekovima nadahnjuje mnoge umetnike, pesnike i druge stvaraoce. U Staroj Grčkoj ruža je bila povezana sa boginjom lepote i plodnosti, Afroditom. U Ilijadi se spominje da je Afrodita zaštitila telo Hektora od smrti pomoću „besmrtnog ulja ruže“. U grčkoj mitologiji se takođe spominje da su crvene ruže nastale od suza boginje Afrodite, kada je ubijen njen ljubavnik Adonis, bog lepote, te je zato i danas crvena ruža simbol večne ljubavi i strasti. U Katoličkoj crkvi ruža je simbol Device Marije, a skoro svaka kultura u svojoj istoriji ima narodne priče i verovanja vezano za ruže. U današnje vreme značenje i simbol ruže zavisi od njene boje. Pretpostavljam da šarene ruže onda imaju više značenja u odnosu na ove jednobojne!