* Glavna ulica
Glavna ulica u Sarajevu još uvek nosi naziv
Maršala Tita.* Predsedništvo BiH
Sa leve strane upravo na zgradi vidimo i njihovu zastavu i to je Zgrada Predsedništva BiH. BiH je nezavisna od 1. marta 1992. godine i u toj zgradi sede trojica predsednika,
jer im je prilično komplikovano državno uređenje i retko ko ga shvata.
Jedan od predsednika mora biti Srbin, jedan Bošnjak i jedan mora biti Hrvat. I onda kada upravljaju zemljom vladaju skupa. Da bi jednu odluku doneli moraju biti jednoglasni, a kako to obično nisu
* Alipašina džamijaNalazi se u Sarajevu. Sagrađena je
1561. godine. Džamiju je izgradio Hadim Ali-paša, budimski begler-beg
1560.-1561. godine u vreme kada je upravljao Bosanskim pašalukom. Džamija je izgrađena u klasičnom istanbulskom stilu.
* Bošnjački institut -
Fondacija Adila Zulfikarpašića
*** Adil Zulfikarpašić je potomak stare bosanske plemićke porodice - bega Čengića. Rodio se u Foči 23. decembra, 1921. godine.
*** Još od vremena Isa-bega Ishakovića, pa sve do danas, dobrostojeći i učeni ljudi nalazili su načina da svojoj zemlji i narodu daruju nešto što će im biti od opšte koristi i dobra. Poput džamija, biblioteka, česmi, hamama, hanova, mostova… Gazi Husrev-beg, Behram-beg, Karađoz-beg samo su neki od najpoznatijih vakifa čija su imena zajedno sa njihovim vakufima sastavni deo kulturne istorije Bosne i Hercegovine. I kada se učinilo da je vreme vakifa tek deo istorije, Adil-beg Zulfikarpašić političar, publicista, kulturni mecena, ispisao je novu stranicu u istorijii bosnsko-hercegovačkih vakifa, utemeljivši 1988. godine Bošnjački institut u Cirihu, sa željom da ga jednoga dana izmesti u Bosnu i Hercegovinu. Početkom 2001.godine, nakon što je završena izgradnja nove i savremeno opremljene zgrade, te preneseni glavni fondovi iz Instituta u Cirihu (biblioteka, arhiv, zbirka umetničkih dela), u Sarajevu je počeo sa radom Bošnjački institut. Smešten je u samom srcu Sarajeva, u ulici Mula Mustafe Bašeskije, 21. Kompleks Instituta sačinjavaju zgrada biblioteke u kojoj su smeštene knjige, arhiv dokumenata, video i audio arhiv, zbirka likovnih dela, kabineti za naučno-istraživački rad, čitaonice, sala za konferencije, te drugi popratni sadržaji i Gazi Husrev-begov hamam, u kojem su smešteni eksponati i koji je u funkciji kulturnog centra. Za arhitektonsko rešenje Bošnjačkog instituta, zgradu biblioteke i uspešnu restauraciju Gazi Husrev-begovog Hamama, koje predstavlja retko uspeo spoj moderne i orijentalne arhitekture, zaslužni su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić koji su za ovaj objekat dobili Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za 2oo1. godinu u kategoriji Grupne nagrade.
* Tramvaji u Sarajevu
Nakon što su Austro-Ugari okupirali Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, sarajevski orijentalni štih, susreo se sa evropskim. Austro-Ugari su industrijalizirali Sarajevo, uveli nove stvari u grad, pa je Sarajevo postalo prvi evropski grad sa tramvajem.
Gradile su se škole i kulturne institucije. U to vreme sagrađen je i Zemaljski muzej /koji je trenutno zatvoren/.
* Narodno pozorište
Narodno pozorište Sarajevo najveća je pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini i jedna od
najznačajnijih u Jugoistočnoj Evropi. Otvoreno je 17. novembra
1921. godine, a svečani čin otvaranja pripao je Branislavu Nušiću, tadašnjem načelniku Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete.
* Baščaršijska džamija
odnosno džamija Havadže Duraka se nalazi na Baščaršiji u Sarajevu. Izgrađena je
1528. godine. Džamija je zadužbina hodže Duraka, po kome je i dobila ime.
*****
Šetalačka tura ...* Vjećnica
Krećemo sada u našu
šetalačku turu i
veoma bitna za istorijat samoga grada jeste sarajevska Vjećnica, preko puta nje je i Inat kuća, a na brdu se nalazi i jedna od najstarijih utvrda grada, gde je još u srednjem veku bila tvrđava, a nešto kasnije Osmanlije kada su došle, pa su izgradile to utvrđenje, onda i Austro-Ugari kasnije, jer zapravo sa tog brda lepo se može kontrolisati čitava dolina reke Miljacke i na taj način kontrolisati Sarajevo.
Evo zanimljivog teksta:
ZLA KOB SARAJEVSKE VIJEĆNICE: Misteriozne smrti zbog neimarove kletve!
http://www.kurir-info.rs/zdanje-smrti-d ... ak-1408277" onclick="window.open(this.href);return false;
* Šeher-ćehajina ćuprija = Gradonačelnikov most
Nalazimo se na mostu koji sagrađen u XVI veku i koji se zove
Šeher-ćehajina ćuprija.
Šeher-ćehaja su zapravo 2 turske reči -
šeher = grad i ćehaja = načelnik, pa bi nam ovo bio Gradonačelnikov most, a ovo mesto je idealno da ispriča koliko su bosanci tvrdoglavi ljudi i koliko zapravo ne vole kad se neko izdvaja od njih, jer navodno ovaj most je izgradio jedan od gradonačelnika iz XVI veka koji je dao pare i da bi mu na taj način ime bilo zabeleženo u istoriji. Međutim, njegovo ime je zaboravljeno, tako da niko pojma nema kako se on zvao, ali je bitno jedno da most i dalje postoji
) ... i da se on sada zove Gradonačelnikov most.
*** "Između Inat kuće i Vijećnice nalazi se jedan od najstarijih sarajevskih mostova, Šeher-ćehajina ćuprija. Sagradio ga je
162o. godine Hadži Husein, jedan od sarajevskih šeher-ćehaja, odnosno gradonačelnika iz osmanskog perioda. Most je imao pet lukova, ali je za vrijeme austrougarske vladavine, prilikom regulacije toka rijeke Miljacke
1897. godine, jedan od lukova zatrpan. I za ovaj most se vežu mnoge legende. Najzanimljivija je ona koja kaže da je prilikom izgradnje mosta u njega ugrađen veliki dijamant, kojeg je koju godinu kasnije ukrao neki mladić kako bi ga poklonio svojoj djevojci. Na suđenju se sudija toliko raznježio ljubavnom pričom dvoje mladih da se smilovao i oslobodio mladića."
* Inat kućaInat kuća - sada restoran;
Godine
1896. austrijanci su došli u Sarajevo da izgrade mesto za svoju administraciju i hteli su da izgrade Vjećnicu. Međutim, Inat kuća je bila na mestu Vjećnice i čovek koji je bio vlasnik te kuće, jednostavno mu se sviđala ta kuća i nije hteo da proda svoju kuću, da bi je oni srušili i da bi na tom mestu izgradili Vjećnicu. I tako je nadmudravanje išlo nekoliko meseci i konačno je čovek pristao na to ... kao OK... za određenu sumu novaca, ali pod jednim uslovom -
da mu kuću prenesu na drugu stranu reke i to ciglu po ciglu. ;)) ...Austrijanci poštujući dogovor su to na kraju i uradili i onda konačno izgradili Vjećnicu na ovom mestu na kojem se ona i danas nalazi.
* Istorijat Inat-kuće
Danas je Inat kuća ekskluzivni restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjom, čiji je enterijer projektovao jedan od najznačajnijih savremenih bh. arhitekata – Amir Vuk Zec.
*** "Legenda kaže kako je jedan od najpoznatijih sarajevskih tersova bio Sarajlija po imenu Benderija (po zvaničnim podacima Avdaga Benderlić), čijem tersluku danas imamo zahvaliti za jedan od najzanimljivijih simbola Sarajeva – za čuvenu Inat kuću, smještenu prekoputa zgrade sarajevske Vijećnice. Priča o Inat kući i Sarajliji Benderiji započinje u vrijeme kada je austrougarska vlast u Sarajevu krenula u izgradnju gradske Vijećnice na Mustaj-pašinom mejdanu (1892 - 1894). A, kako bi se pripremila parcela za izgradnju bilo je neophodno srušiti dva hana i Benderijinu kuću. Sve je bilo spremno za izgradnju veleljepne Vijećnice, ali se pojavio veliki problem. Benderija ni pod kojim uslovima nije htio dati dozvolu da se njegova kuća sruši. Nikakve molbe ni obećanja nisu pomagala. Benderija je poručio: ”Car je u Beču velik i moćan, od mene mu svaka čast i poštovanje, ali on nema para koje bi platile moj rahatluk.” Kako molbe nisu urodile plodom, vlast je promijenila način ubjeđivanja, pa je Benderija završio u zatvoru. Popustio je pod policijskim degenekom i pristao ustupiti svoje zemljište, ali pod uslovom da se njegova kuća ”ciglu po ciglu prenese na drugu obalu Miljacke”, gdje i danas prkosi monumentalnom zdanju Vijećnice. Po drugoj, manje dramatičnoj verziji priče, Benderija je odmah prihvatio da se na mjestu njegove kuće sagradi Vijećnica, rekavši: ”Begenišem, ali prenesite mi kuću na drugu stranu da ja gledam svoju Miljacku.” Bilo kako bilo, zbog njegovog inata kuća dobi ime Inat kuća." ... a ters je ”čovjek koji je uvijek upravu, al' drugi to ne razumiju”.
* Vjećnica
Vjećnica je veoma čudna zgrada po svom izgledu. jer ima
arhitektonski stil koji je veoma neobičan. To je
pseudo-mavarski stil, zato što ima dosta arapskih elemenata u sebi.
Aleksandar Wittek je bio arhitekta koji je započeo izgradnju Vjećnice, negde malo pred kraj gradnje on se ubio. Predpostavlja se da je čovek bio malo psihički bolestan, čim je tako okončao svoj život, ali je to doprinelo izgledu Vjećnice iznutra. Unutrašnjost Većnice izgleda poput lavirinta. Ima puno identičnih vrata i veliki hol koji se tu nalazi.
* Vjećnica
Wittek je bio inspirisan
Alhambrom, zatim zgradama u Kairu i napravio je zgradu u ovom pseudo-mavarskom stilu i pre svega to je bio stil koji je bio dosta popularan tada u to vreme, jer su nekako bili opčinjeni tim orijentom, ali neobičan za nas, jer je to jedna od retkih zgrada u Sarajevu koja ima taj arapski stil.
*** A razlog da ponovo dođemo u Sarajevo je činjenica da će 9. maja 2o14. ponovo biti otvorena
/jer je bila veoma razorena u prethodnom ratu/. Toga dana je i Dan Evrope i tada ćemo moći videti i kako ona izgleda unutra i ona je takođe poznata kao Narodna ili Univerzitetka biblioteka. Naime, ona je bila Većnica na početku, a nakon II svetskog rata je bila transformisana u Univerzitetsku biblioteku i kao takva je dočekala 1992. godinu i ponovo će biti biblioteka sada kada je otvore. *** "Po uzoru na džamiju Sultana Hasana u Kairu Vijećnicu je 1892. i 1893. godine projektovao austro-ugarski arhitekt Alexander Wittek. Izgradnju Vijećnice dovršio je njegov kolega Ćiril Iveković."
* Šetnja dalje ...Izlazimo na Baščaršiju - to je i pešačka zona i biće i lakše za šetnju.