P R O L E Ć E U S T O K H O L M UUglavnom većina vas zna ponešto o Stokholmu, ali red je da se nekako počne sa osnovnim podacima.
Glavni grad Švedske, Stokholm, prostire se na 14 ostrva Stokholmskog arhipelaga, na mestu gde se jezero Mälaren spaja sa Baltičkim morem, a koja su medjusobno povezana sa 57 mostova. Gde god da se okrenete oko vas su kanali, široki bulevari, šetališta, mostovi...
Monumentalne građevine dominiraju brojnim kanalima. Arhitektura grada podseća na Amsterdam. Parkovi, kanali, ostrvca, hiljade biciklista i najveći broj jedrilica u odnosu na broj stanovnika, daju karakter tom urbanom pejzažu ovog severnog arhipelaga i čine ga jedinstvenim.
Zovu ga i "Venecija severa". Za razliku od prave Venecije koja mi je nekako "jednobojna", fasade su u Stokholmu živih boja - lepo ukomponovanih, ukrašene skulpturama, bareljefima, stubovima i drugim ukrasnim detaljima. Zbog blizine severnog pola i "nagnutisti" zemljine kugle, krajem juna dan traje 18 sati, a u decembru samo oko 6 sati. Stanovmici Stokholma se na različite načine dovijaju da ublaže ovu pojavu, a šarenilom fasada to delimično pistižu.
Grad je pun lepog i simpatičnog sveta, devojaka i mladića. Hladan ali lep! Pored toga što je poznat po mnoštvu vodenih površina i parkova, poznat je i po visokom standardu i čistoći.
Divićete se fasadama koje nisu zašarane grafitima i čistim ulicama, kao i vozačima koji staju na zebri ako želite da predjete ulicu!
Poznato je da je Švedska zemlja sa skoro najvišim životnim standardom na svetu, koji je zasnovan na prirodnim bogatstvima zemlje, vrednim radom stanovništva, kulturom i dugogodišnjem NEratovanju, što se može odmah primetiti na ulicama Stokholma.
Ljudi Stokholma su idealna populacija, pristojni i tolerantni i moglo bi se reći veoma skromni, koju bih volela da imam oko sebe! Kad ih upoznate u svemu će vam rado pomoći, ali ni slučajno vas neće uznemiravati. U javnom saobraćaju i ulicama je obično mirno bez nekog haosa, izuzev petkom i subotom uveče kad možete sresti ponekog "veseljaka" posle noćnog provoda.
Visok stepen ekološke svesti, omogućen delom i zahvaljujući blagostanju u kojem švedsko društvo uživa, primetan je gotovo na svakom koraku. Briga o vodi, reciklaža, promovisanje vožnje biciklom za čiju namenu su rezervisane staze duž celog grada, samo su neka polja na kojima ovaj grad radi.
Verujem da je najbolji način da peške doživite lepote Stokholma mada je i iznajmljivanje bicikla dobra i veoma popularna opcija. Bicikl može biti i naporan zbog dosta strmih ulica u pojedinim delovoma grada. Naravno uvek možete iznajmiti taksi kad se umorite. Napominjem da ako želite da ništa ne propustite najbolje je ići svojim nogama.
Za brzi transport iz jednog dela grada u drugi postoji odlična podzemna železnica - metro. Stokholm ima više linija metroa. Pojedine stanice su ukrašene umetničkim delima i vrlo su interesantne.
Šarena pročelja zgrada oživljavaju tmurne zimske dane.
Posebno se to vidi u Gamla Stanu, istoriskom jezgru koje je omiljeno odredište turista i u kom se nalazi gro znamenitosti.
Dvorište u tom delu grada.
Stockholm je jedan od gradova sa najvećim brojem muzeja na svetu. Švedski nacionalni muzej sa oko 16.000 slika i preko 30.000 drugih radova, koji u svojoj kolekciji između ostalog sadrži slike Rembrandta i Watteaua. Muzej savremene umetnosti (Moderna museet) sadrži umetnička dela najpoznatijih svetskih slikara kao što su Henri Matisse, Pablo Picasso i Salvador Dali ili domaći umetnik Torsten Jovinge.
Nordijski muzej (Nordiska museet) se nalazi na Djurgarden ostrvu u centru Stokholma. Posvecen je istoriji kulture i etnografije Švedske. Osnovao ga je Artur Hazelijus, koji je i kreator muzeja-parka na otvorenom, Skansena.
Na slici se vidi Riksdagshuset, Švedski parlament.
Izgradjen je krajem XIX veka u italijansko-francuskom klasičnom stilu novog baroka. Enterijeri su u jugendstilu.
Tu zaseda švedski parlament u kom su trenutno na vlasti Socialdemokrati u koaliciji sa Zelenima.
Tek izbliza se vidi njegova lepota.
Sergels torg, Sergelov Trg je centralni trg Stockholma.
Trg je mnogo kritikovan. Jedan deo Stokholma je porušen krajem 1960-tih godina da bi se na tom mestu sagradio moderan centar Stokholma. Tada taj deo grada izgledao kao da su ga bombe razorile! Mnogi su konstatovali da oni Švedjani koji nisu doživeli II svetski rat sada ga naknadno preživljavaju.
Obelisk u sredini trga je od stakla i čelika i stalno pati od raznih tehničkih problema. Uopšte ceo trg nije baš estetski privlačan, ali je to centar grada, pa svi putevi tu vode.
U Švedskoj je zabranjeno pušenje na javnim mestima. Umesto cigareta i mladi i stariji upetrebljavaju "Snus". To je duvan u kesici koja se stavlja u usta i tu se tako drži i neko vreme sisa kao bonbona, pa se onda baci. Nikotin prelazi u krv kao da puše, ali ne uvlače nista u pluća, pa je mnogo manje škodljivo od pušenja i za osobu koja to upražnjava a i za okolinu. Švedska je bila medju prvim zemljama koja je uvela restrikcije u vezi pušenja na radnim mestima, u zdravstvenim ustanovama, restoranima itd. Zato se i zimi vide ljudi ispred restorana, koji stoje oko stolova i greju infracrvenim lampama i puše, jer ne smeju u restoranu. Nijednom gostu (ni u kućnoj poseti) ne pada na pamet čak ni da pita da li sme da puši. Jednostavno izadje napolje i puši izvan kuće.
Centar Stockholma.
Mame sa bebama. Mame piju kafu a bebe su nadam se zadovoljne, jer u Švedskoj roditelji imaju ukupno pravo na 480 dana odsustva, koja mogu da raspodele u periodu od rodjenja deteta pa sve dok dete ne napuni 8 godina. Uglavnom se uzme odsustvo prve godine. Ostatak odsustva se uzima za posebne prilike kao što su pocetak i kraj školske godine. Danas sve više mama i tata dele odsustvo. Prema statističkim podacima iz 2013 g. mame uzimaju 75%, a tate 25% odsustva. Većina tata nekako uspevaju da uzmu odsustvo za vreme leta. U drugoj godini života beba polazi u vrtić. U Švedskoj sva deca imaju pravo na vrtić, ali, on se naravno plaća.